Zagvozd, poznat po kazališnom festivalu i povezanosti s tunelom sv. Ilije, ima snažnu kulturnu i društvenu scenu. Donosimo vijesti, teme iz svakodnevnog života i specijalitete zagvoške kuhinje.

Važna vijest za Makarsku, Imotski i Vrgorac: Radovi na pretovarnoj stanici u Zagvozdu pri kraju

Radovi na pretovarnoj stanicu u Zagvozdu su pri samom kraju. Kad  cijeli sustav zaživi, tamo će otpad voziti gradovi Makarska, Vrgorac, Imotski te sve općine od Baške Vode, Brela, Tučepa, Podgore, Ciste Provo, Lovreća, Lokvičića, Prološca, Podbablja, Zmijavaca, Runovića i Zagvozda pa sve do Gradca.

Stanica će biti dovršena znatno prije Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, koji će biti središnje mjesto zbrinjavanja otpada na području Splitsko-dalmatinske županije. U Lećevicu će se dopremati otpad iz šest pretovarnih stanica: Vis, Hvar, Brač, Zagvozd, Sinj i Split. Vrijednost investicije u Zagvozdu iznosi oko 2,5 milijuna eura bez PDV-a.

Kako će sustav funkcionirati

Otpad prikupljen komunalnim vozilima dopremat će se u pretovarnu stanicu, gdje će se miješani komunalni otpad preko nadzemne rampe pretovarivati u poluprikolice velike zapremnine. U njima će se otpad sabijati radi smanjenja volumena prije odvoza u Centar.

Glomazni i biorazgradivi otpad usitnjavat će se strojno, a zatim prevoziti u Lećevicu — prvi na odlaganje, a drugi na kompostiranje.

 
Proces istovara i pretovara kroz pretovarni lijevak

Izgradnjom pretovarnih stanica te prijevozom otpada vozilima velike zapremnine značajno će se smanjiti troškovi odvoza komunalnog otpada. To je osobito važno za Makarsku, koja trenutno jedina u državi svoj otpad vozi čak 500 kilometara udaljeno odlagalište, zbog čega ima znatno veće troškove od ostalih gradova i općina.

Nova cesta od Zagvozda do Imotskih Poljica: otvaranje gradilišta do kraja iduće godine

Do kraja 2026. godine trebali bi početi radovi na prvoj fazi nove ceste od Zagvozda do Imotskih Poljica, dugoj 5 kilometara – potvrdio je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir.

– Napravit ću sve da do kraja iduće godine ta cesta krene s radovima. Trenutačno smo u fazi odabira projektanta glavnog projekta, a u tijeku je i trasiranje kompletne dionice u dužini od 22 kilometra. Radit će se u fazama – rekao je Budimir.

Kompletna cesta od Zagvozda do granice s Bosnom i Hercegovinom trebala bi značajno poboljšati prometno povezivanje Biokovskog zaleđa, no rok završetka još nije poznat. Razlog su, uz složenu dokumentaciju, neriješeni imovinsko-pravni odnosi na pojedinim dijelovima trase.

McDonalds ispod Biokova na čekanju

Najave o gradnji McDonald’s restorana odmah nakon izlaza s naplatnih kućica u Zagvozdu, što bi uz nova radna mjesta predstavljalo i dodatnu ugostiteljsku ponudu u ovom kraju, zasad su na čekanju. Prije bilo kakvih dozvola i početka gradnje, Hrvatske ceste moraju projektirati i izgraditi rotor koji će, umjesto sadašnjeg križanja, usmjeravati promet prema Makarskoj, Zagvozdu te budućem kompleksu benzinske postaje i ugostiteljskih sadržaja.

Iako je projekt još u pripremnoj fazi, u Općini Zagvozd pozdravljaju najavljenu investiciju.

Vjerujemo da će ova investicija, benzinska postaja i dodatni ugostiteljski sadržaji doprinijeti razvoju i turističkom potencijalu našeg kraja – izjavio je načelnik Općine Zagvozd Miroslav Gaće.

Zbog dugotrajne procedure ishođenja dozvola, javne nabave i samih radova, nitko ne može precizno predvidjeti početak gradnje rotora u Zagvozdu. Prema neslužbenim najavama, projekt bi mogao biti dovršen u iduće dvije godine.

S bijelim štapom na Biokovo

Slijepi planinar Željko Brdal, profesor i putopisac, još jednom je dokazao da ne postoje granice koje mogu zaustaviti istinsku strast prema prirodi i životu. Ovog vikenda uspio je osvojiti svoj 144. vrh,  Svetog Iliju na Biokovu – 1642 metra nadmorske visine.

“Ma di će sa slipcem na planinu!”

Iz Zagvozda su krenuli u subotu oko 8 sati ujutro. U ekipi su bili Hrvoje Mihelj, Ana Milin, Zvonko Kolić i Željko Brdal, članovi HPD-a Željezničar iz Zagreba, te domaća ekipa iz HPD-a Sv. Jure Zagvozd – Jadranka Šušnjara, Frane Mucić  Mladen Kujundžić.

U lokalnom kafiću s nevjericom su gledali avanturiste koji sa slijepom osobom kreću u osvajanje Biokova. Uz prvu jutarnju kavu pale su i oklade: “Ma di će sa slipcem na planinu!”, čulo se sa stolova.

Planinarenje bez vida – moguće je!

Mnogi ne znaju da slijepe osobe mogu planinariti kao i osobe bez oštećenja vida – uz male, ali značajne prilagodbe.

Ispred Željka cijelo je vrijeme hodala osoba bez oštećenja vida i držala ga za ruku. Željko u jednoj ruci drži planinarski štap kojim opipava teren i održava ravnotežu, a drugom prati kretanje planinara ispred sebe.

Na taj način osjeća penje li se osoba ispred njega ili se spušta, treba li skrenuti lijevo, desno ili ravno.

Pogledajte video kako to izgleda :

“Biokovo je među najzahtjevnijima koje sam posjetio”

Biokovo je jedna od najzahtjevnijih planina koje sam posjetio. Neravan teren, kamen do kamena, noga lako ode u ništa – istaknuo je Željko Brdal.

Cijelim putem vodič slijepoj osobi opisuje sve što se nalazi oko njih – od staze do prirodnih ljepota i okoliša. Jer, kako kaže Željko, osjetilo vida nije jedino koje imamo.

Osjeća vjetar koji huči planinom, sunce koje grije, svježi zrak u plućima, miris biokovskog cvijeća i onaj poseban mir koji donosi visina i tišina.

Zvono s kapelice, trenutak koji se pamti

Uspon do vrha trajao je šest sati. Najemotivniji trenutak bio je, kaže Željko, kad je zazvonilo zvono na kapelici  – znak da je slijepa osoba uspješno osvojila Biokovo.

Zbog bure koja je zapuhala, ekipa je odlučila prenoćiti u skloništu HGSS-a na Radića stanovima na 1500 metara nadmorske visine. Noć u planini donijela je poseban ugođaj, a cijeloj avanturi dodala dozu nepredviđenosti i uzbuđenja.

Nakon prospavane noći, u nedjelju su krenuli prema dolje, spuštanje je trajalo punih osam sati i bilo je zahtjevnije od samog uspona.

“Na kraju mi nismo ništa dali Željku, on je dao nama”

Čestitke cijeloj skupini uputio je Zagvožđanin Ivica Buljubašić, jedan od najboljih poznavatelja Biokova, koji je prije nekoliko godina proslavio tisućiti uspon na Svetog Juru.

– Teško je shvatit kako je Krešo ovo izdržao. Nevjerojatan uspjeh vrijedan divljenja, kazao je Buljubašić.

Veliki zaljubljenik u planinu i more, Frane Mucić, jedan od vodiča u ekspediciji, dodao je:

– Kad ovo doživite, jednostavno poslije morate biti bolji ljudi. Na kraju mi nismo ništa dali Želju, on je dao nama. Ovo je motivacija za sve,  ne postoje prepreke koje se ne mogu svladati.

Novi cilj – 145. vrh

Nakon Biokova, Željko Brdal kreće prema svom 145. vrhu. Gdje će to biti,  još ne zna, ali kako kaže: Biokovo i društvo iz Zagvozda zauvijek će mu ostati u srcu.

Pogledajte fotografije:

Na Biokovu postavljena spomen ploča kralju Tomislavu povodom 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva

U sklopu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, mještani Zagvozda u suradnji s Družbom “Braća hrvatskog Zmaja” postavili su spomen ploču u čast prvom hrvatskom kralju Tomislavu.

Ploča je postavljena na impresivnih 1300 metara nadmorske visine, na padinama Biokova, čime je ovaj povijesni jubilej obilježen na simboličan i dostojanstven način, u krajoliku koji svojom monumentalnošću podsjeća na slavnu hrvatsku prošlost.

Posebno vrijedi istaknuti trud lokalnih volontera koji su ploču iznijeli do vrha. Danima prije postavljanja ručno su čistili i uređivali planinsku stazu, kako bi omogućili siguran prolazak i transport teške kamene ploče. Na samoj lokaciji pazilo se da spomenik ne naruši prirodni krajolik, već da se skladno uklopi u stijenu i ambijent Biokova.

Ovaj događaj dio je šireg programa obilježavanja 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva, koji se tijekom održava diljem zemlje. Postavljanjem ploče na Biokovu Zagvozd je dao vrijedan i emotivan doprinos nacionalnoj obljetnici, pokazujući kako se povijest i ponos mogu čuvati i prenositi zajedničkim radom.