Kronični nedostatak radne snage u Vrgorcu

/kategorija

Prema raspisanim natječajima na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u Vrgorcu je u ovom trenutku upražnjeno 55 radnih mjesta. Na burzi rada traže se razna zanimanja, od inženjera obućarske tehnologije, medicinskih sestara, prehrambenih tehnologa i inženjera optometrije pa sve do radnika na proizvodnoj liniji.

Iako u Vrgorcu stranci – Nepalci, Filipinci i Južnoamerikanci već čine 3 posto stanovništva, gradu kronično nedostaje radne snage.

Osim radnih mjesta koja se traže preko Zavoda za zapošljavanje, u Vrgorcu kronično nedostaje radne snage i u poljoprivredi. Vlasnici OPG-ova potvrđuju da radnika nedostaje u vrijeme berbe jagoda, vađenja luka i posebno u ovogodišnjoj berbi grožđa, koja je kasnila upravo zbog nedostatka berača jer se poklopila s produženom turističkom sezonom na Makarskom primorju.

Tekst i foto: Jure Divić

Kratkotrajni prekid prometa u Vrgorcu

/kategorija
U Vrgorcu je nakratko došlo do prekida prometa jer je na raskrižju Vukovarske ulice i Ulice Tina Ujevića   tegljač koji prevozi kamion zapeo između semafora i zida obiteljske kuće. Kamion se kretao iz Ćukovine, a skretao je u pravcu Metkovića kad je zapeo u uskom raskrižju koje se nalazi između kuća i stambenih zgrada.
Foto i tekst: Jure Divić

Vrgorčanin Dario Gašpar nagrađen u Grčkoj za očuvanje autohtonih sorti vinove loze

/kategorija ,

Veliko priznanje stiglo je u Vrgorac, Dario Gašpar iz Umčana dobitnik je posebne nagrade na međunarodnoj konferenciji ITER VITIS 2025 u Solunu za izniman doprinos očuvanju i spašavanju od zaborava autohtonih sorti vinove loze, s posebnim naglaskom na Zlataricu vrgorsku.


Zlatarica vrgorska

– Ostao sam zatečen ovom nagradom. To je jaka udruga koja promatra cijelu Europu. Igrom slučaja sam radio prezentacije i tako ušao u uži izbor, ovo je nagrada cijeloj mojoj obitelji. Uvijek promičem stare sorte, čak sam i u svojim vinogradima neke strane sorte koje sam imao zamijenio s domaćima. Netko je to gledao, vidio i nagradio. Lijepo je primiti nagradu, ali dužnost svakog vinara je čuvati sorte svoga kraja, jer najlakše je saditi one popularne, rekao nam je nagrađeni Dario Gašpar.


Vranac i Trnak

Ova nagrada veliki je poticaj svim vinogradarima vrgorskog kraja, koji čuvaju tradiciju i nasljeđe svojih predaka.

–  S osobitim zadovoljstvom ističemo da je Dario Gašpar od prvih dana naš partner u manifestaciji Dani dalmatinskog pršuta i vina, te jedan od prvih koji nam je pružio potporu. Hvala mu na trajnom doprinosu očuvanju i promociji vrgorske vinske baštine, izjavila je Željka Opačak, direktorica Turističke zajednice Vrgorca.

Dario i njegova obitelj već godinama u Vrgorskom polju obnavljaju i njeguju stare sorte poput Zlatarice, Plavke i Trnka, pretvarajući ljubav prema vinovoj lozi u živo kulturno bogatstvo.

U Vrgorcu posađena stabla u sklopu ekološkog projekta „Od izvora do mora“

/kategorija ,

Vrgorac je jedan od tri pobjednička grada ovogodišnjeg izdanja projekta, čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti odgovornog odlaganja ambalažnog otpada i zaštite okoliša.

Riječ je o inicijativi koju zajednički provode Udruga gradova,  Coca-Cola, Konzum i Jutarnji list, a koja već godinama promiče očuvanje prirodnih resursa i zelenije lokalne zajednice.

Na šest lokacija u Vrgorcu posađene su stabla maslina, murve, divlje višnje, fotnije i azijskog jorgovana.

Sadnji stabala u Vrgorcu  nazočili su Mile Herceg, gradonačelnik  Vrgorca, Miranda Filipović, direktorica Regije Jug 2 u Konzumu i  Aleksandra Todorović, rukovoditeljica odnosa sa zajednicom i kupcima u Coca-Cola HBC Adria.

Prije sadnje stabala, predstavnica Coca-Cole, Aleksandra Todorović uručila je gradonačelniku Hercegu ček od 15.000 eura koliko je grad Vrgorac dobio kao pobjednik u kategoriji malih gradova.

Projekt „Od izvora do mora“ svake godine pruža podršku urbanom pošumljavanju, a pobjednički gradovi dobivaju sredstva za nabavu sadnica i uređenje zelenih površina. Ove godine diljem Hrvatske bit će posađeno više od 45 tisuća stabala.

Tekst i foto: Jure Divić

Vrgorac nakon sedam godina ostaje bez galerije

/kategorija ,

Vrgorac nakon sedam godina gubi svoju prvu i jedinu galeriju, objavilo je Društvo prijatelja vrgorske starine. Vlasnici objekta, Provincija Služavki Malog Isusa u Splitu, planiraju prodati zgradu te su Društvu otkazali najam s 31. listopada.

Prostor je prilikom preuzimanja bio u vrlo lošem stanju, a članovi Društva uložili su mnogo truda, novca i volonterskog rada kako bi derutno prizemlje pretvorili u prostor primjeren za Galeriju Vrgorac, s ciljem da grad dobije mjesto za kulturna događanja.

– Ponosan sam na sve što smo ostvarili, zahvalan svim članovima Društva, volonterima, donatorima i našim sugrađanima koji su tijekom ovih godina stajali uz nas. Naša priča ovdje ne završava, ali jedno prekrasno poglavlje na Pijaci sada se zatvara. Na kraju najviše gubi Vrgorac i njegova zajednica, izjavio je Branko Radonić, predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine.

Zatvaranjem galerije grad ostaje bez prostora za izložbe, predavanja i predstavljanja knjiga. U njoj su se održavale i različite sjednice te sastanci, a prostor je služio i za čuvanje arhiva. Ukida se i tradicionalna podjela blagdanskog bakalara, koju je Društvo organiziralo u kontinuitetu 11 godina, čak i prije svog službenog osnutka.

Sanacija Stupice kreće u studenome

/kategorija ,

Hrvatske ceste odabrale su tvrtku Monterra d.o.o. iz Rijeke za sanaciju pokosa uz državnu cestu DC512, na dionici istočno od tunela Stupica, u duljini od oko 1300 metara.

Vrijednost radova iznosi nešto manje od 2 milijuna eura, a Monterra je ocijenjena kao najpovoljniji izvođač.

–  Zadnji dan roka za žalbu je 6. studenoga 2025. Radovi će započeti odmah nakon potpisivanja ugovora i uvođenja izvođača u posao, a planirano trajanje radova je 120 dana – rekla nam je glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Đurijanček.

Predviđeni zahvati obuhvaćaju čišćenje pokosa od nestabilnih blokova te postavljanje zaštitnih mreža protiv odrona, čime će se smanjiti rizik i učestalost odrona na ovom dijelu ceste.

Završetkom radova na Stupici osigurat će se sigurniji promet i “kupiti vrijeme” do konačnog rješenja problema – izgradnje tunela kroz Biokovo, koji je dugoročni cilj ovog projekta.

Poetica destilerija briljirala na Ginistri

/kategorija ,

Ginistra, najveći regionalni festival posvećen ginu, ove je godine održao svoje četvrto izdanje u impresivnom prostoru stare tvornice duhana u Rovinju. Festival je okupio 36 izlagača iz Hrvatske i svijeta – od susjednih zemalja pa sve do Novog Zelanda.

Poetica potvrdila vrhunski kontinuitet

Među istaknutim sudionicima, Poetica destilerija ponovno je dokazala svoju iznimnu kvalitetu. Nakon prošlogodišnjih uspjeha, ove je godine osvojila čak četiri zlatne i tri srebrne medalje, uz prestižnu titulu najboljeg u kategoriji destiliranog gina.

Time Poetica u tekućoj 2025. godini ukupno bilježi 19 osvojenih medalja na domaćim i međunarodnim natjecanjima – impresivan rezultat koji potvrđuje dosljednost i predanost izvrsnosti.

Direktor destilerije Drago Nosić rekao nam je kako su u Poetici iznimno zadovoljni novim priznanjima:

“Ove medalje potvrđuju kontinuitet kvalitete koji gradimo godinama. Rezultat su apsolutnog fokusa na kvalitetu i beskompromisnog poštivanja principa u svakom segmentu proizvodnje i poslovanja.”

Destilerstvo u Hrvatskoj ima budućnost

Nosić je dodao kako su stručni paneli ovogodišnje Ginistre pokazali da se destilerstvo u Hrvatskoj razvija u ozbiljnom i profesionalnom smjeru:

“Vidljivo je da ova grana ima budućnost, ali nužno je prilagoditi zakonodavni okvir koji će jasno razlikovati industrijske i zanatske proizvođače. Jednako važna tema je i udruživanje u nacionalnu destilersku udrugu, kako bismo zajednički i učinkovitije sudjelovali u svim budućim raspravama i inicijativama.”

Uz ocjenjivanje kvalitete gina i bogat zabavni program, Ginistra je i ove godine ponudila niz stručnih panela na temu destilerstva – od zakonodavnog okvira i važnosti udruživanja do kreativnog aspekta dizajna i umjetnosti etikete i pakiranja.

Vrgorac uređuje Korzo: stara stabla zamjenjuju mlade murve

/kategorija , ,

Tri stara i oboljela stabla koja su godinama predstavljala sigurnosni rizik uklanjaju se s vrgoračkog Korza. Riječ je o početku akcije hortikulturnog uređenja grada, koja će se nastaviti i na drugim javnim površinama. Posebna pažnja bit će posvećena staroj gradskoj jezgri, a ozelenjavanje će uključiti sadnju mladih murvi koje će Korzu dati novi sjaj i hlad u toplim mjesecima.

„Zahvaljujemo građanima na razumijevanju i podršci u našim nastojanjima da Vrgorac učinimo još ljepšim i ugodnijim mjestom za život“, poručio je gradonačelnik Mile Herceg.

Cijeli projekt hortikulturnog uređenja grada bit će završen do kraja mjeseca, kada se planira i velika akcija sadnje novih stabala. Radi se o nastavku ekološkog projekta “Od izvora do mora”, u kojem je Grad Vrgorac osvojio prvo mjesto u kategoriji gradova do 10.000 stanovnika. Za nagradu je dobio 15.000 eura vrijednosti sadnica i materijala za sadnju, koji će, u suradnji s Gradskom čistoćom, biti raspoređeni na javnim površinama diljem grada.

160 eura pomoći za sve koji se griju na drva u Vrgorcu

/kategorija ,

Grad Vrgorac pozvao je sve građane koji se griju na drva, a imaju prebivalište na području grada, da se prijave za bespovratna sredstva za podmirenje troškova stanovanja – točnije, za troškove ogrjeva.

Korisnici trebaju potpisati obrazac kojim potvrđuju da se griju na drva, a isti se može preuzeti online te u zgradi Gradske uprave radnim danom od 08:00 do 15:00 sati.

Sredstva će se isplaćivati jednokratno, nakon što se utvrdi da podnositelj ispunjava uvjete natječaja. Iznos potpore iznosi 160 eura po kućanstvu.

Zima u brdskim područjima Vrgorca, Mijacima i Kozičkim poljicima  zna biti posebno oštra, te će ova mjera olakšati sezonu grijanja starijim osobama i domaćinstvima bez stalnih primanja koja se većinom griju na drva.

Prijave se zaprimaju do 30. listopada.

Vrgorac u deset godina izgubio 844 stanovnika, a prostire se na jednoj od najvećih površina u Dalmaciji

/kategorija ,

UN predviđa da će Hrvatska usprkos porastu stranaca iz Nepala, Indije, Filipina itd., izgubiti 44 posto stanovništva do kraja stoljeća. Sličan gubitak predviđa se za susjednu Bosnu i Hercegovinu (- 46 posto). U Hrvatskoj je posebno teška situacija zagorskom dijelu Dalmacije.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Grad Vrgorac broji 5.698 stanovnika, što je 844 manje nego 2011., kada ih je bilo 6.572. To je pad od 12,8 % u samo deset godina i potvrđuje dugogodišnji negativni demografski trend.

Posebno je zanimljivo da se Vrgorac prostire na čak 284 km², što ga svrstava među površinski najveće gradove Dalmacije , a po broju stanovnika sve više nalikuje na manju općinu. Gustoća naseljenosti je tek oko 20 stanovnika po km², što jasno pokazuje koliko je prostor rijetko naseljen i demografski razrijeđen.

Iseljavanje i starenje glavni uzroci

Kao i u mnogim dijelovima Dalmatinske Zagore, glavni razlozi pada stanovništva su odlazak mladih, niska stopa nataliteta i starenje populacije.
Mnogi mladi Vrgorčani sele u veće gradove ili inozemstvo zbog posla i školovanja, a broj djece u pojedinim naseljima toliko je pao da su zatvorene i neke područne škole. Situacija je posebno dramatična  u brdskim predjelima nekadašnje općine Vrgorac,  gdje sela  poput Kozičkih poljica polagano nestaju.

Iako brojke djeluju obeshrabrujuće, Vrgorac ima i potencijale koji se mogu aktivirati: položaj uz autocestu i granicu s BiH, bogato poljoprivredno zaleđe, mogućnosti u turizmu (posebno ruralnom i eno-gastro), sve veći interes za povratak i ulaganja u manje sredine. Na području grada sve je više kuća s bazenima , a s nestrpljenjem se očekuju novosti u izgradnji tunela Ravča – Drvenik.

Upravo su ciljane demografske i gospodarske mjere, poticaji za mlade obitelji, razvoj infrastrukture i pametno korištenje EU fondova ključni da se trend uspori — i dugoročno preokrene. Ako iskoristi svoje geografske prednosti i resurse, ovaj veliki, ali rijetko naseljeni prostor mogao bi postati pozitivan primjer revitalizacije zagorskog dijela Dalmacije.