Vrgorac u deset godina izgubio 844 stanovnika, a prostire se na jednoj od najvećih površina u Dalmaciji
UN predviđa da će Hrvatska usprkos porastu stranaca iz Nepala, Indije, Filipina itd., izgubiti 44 posto stanovništva do kraja stoljeća. Sličan gubitak predviđa se za susjednu Bosnu i Hercegovinu (- 46 posto). U Hrvatskoj je posebno teška situacija zagorskom dijelu Dalmacije.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Grad Vrgorac broji 5.698 stanovnika, što je 844 manje nego 2011., kada ih je bilo 6.572. To je pad od 12,8 % u samo deset godina i potvrđuje dugogodišnji negativni demografski trend.
Posebno je zanimljivo da se Vrgorac prostire na čak 284 km², što ga svrstava među površinski najveće gradove Dalmacije , a po broju stanovnika sve više nalikuje na manju općinu. Gustoća naseljenosti je tek oko 20 stanovnika po km², što jasno pokazuje koliko je prostor rijetko naseljen i demografski razrijeđen.
Iseljavanje i starenje glavni uzroci
Kao i u mnogim dijelovima Dalmatinske Zagore, glavni razlozi pada stanovništva su odlazak mladih, niska stopa nataliteta i starenje populacije.
Mnogi mladi Vrgorčani sele u veće gradove ili inozemstvo zbog posla i školovanja, a broj djece u pojedinim naseljima toliko je pao da su zatvorene i neke područne škole. Situacija je posebno dramatična u brdskim predjelima nekadašnje općine Vrgorac, gdje sela poput Kozičkih poljica polagano nestaju.
Iako brojke djeluju obeshrabrujuće, Vrgorac ima i potencijale koji se mogu aktivirati: položaj uz autocestu i granicu s BiH, bogato poljoprivredno zaleđe, mogućnosti u turizmu (posebno ruralnom i eno-gastro), sve veći interes za povratak i ulaganja u manje sredine. Na području grada sve je više kuća s bazenima , a s nestrpljenjem se očekuju novosti u izgradnji tunela Ravča – Drvenik.
Upravo su ciljane demografske i gospodarske mjere, poticaji za mlade obitelji, razvoj infrastrukture i pametno korištenje EU fondova ključni da se trend uspori — i dugoročno preokrene. Ako iskoristi svoje geografske prednosti i resurse, ovaj veliki, ali rijetko naseljeni prostor mogao bi postati pozitivan primjer revitalizacije zagorskog dijela Dalmacije.
